Niti dva mjeseca nisu prošla otkako je prestalo kucati srce Ivana Turine, a hrvatski nogomet opet je zavijen u crno zbog smrti mladog nogometaša.
Posljednjih godina smrtni slučajevi u svijetu profesionalnog sporta postali su sve učestaliji, ili vijesti o njima danas lakše dolaze do medija. Može li život profesionalnih sportaša biti uzrok zdravstvenih problema?
Hrvatski stručnjak, doc.dr.sc. Edvard Galić, za Index je objasnio kako je moguće da profesionalni sportaši, koji redovito prolaze liječničke preglede, smrtno stradaju od zatajenja srca ili neke druge bolesti.
"Iznenadna smrt profesionalnih sportaša ili rekreativca za vrijeme treninga, natjecanja ili neposredno nakon, jest događaj koji je po svojoj naravi tragičan. Iznenadno umiru osobe mlade, naizgled zdrave i uglavnom sa zdravim životnim navikama", rekao je Galić, kardiolog Kliničke bolnice Sveti Duh te je docent na Medicinskom fakultetu u Osijeku i suvoditelj predmeta Sportska medicina na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Što je tomu razlog?
"Najčešći razlozi potencijalnih incidenata tijekom i nakon tjelovježbe su kardiovaskularni događaji... Kod sportaša mlađih od 30 do 35 godina uzrok iznenadne smrti su najčešće različite kongenitalne kardiovaskularne bolesti (hipertrofijska kardiomiopatija, aritmogena displazija desnog ventrikula, anomalije koronarnih arterija, produženi QT interval i dr.) neotkrivene prije početka bavljenja sportom"
"Kod tjelesno aktivnih pojedinaca starijih od 35 godina uzrok iznenadne smrti su uglavnom aterosklerotične promjene koronarnih arterija s njihovim komplikacijama (infarkt miokarda, fibrilacija ventrikula, srčani arest)."
Jesmo li se precijenili? Pokušavaju li se nadići granice ljudskog organizma isključivo i samo zbog rezultata?
"Učestalost nagle srčane smrti na sportskim terenima je doista zabrinjavajuća, a uzroke treba tražiti u neskladu između sve većih tjelesnih napora i mogućnosti sportaša... Preveliki napori, mogu biti “okidač” niza čimbenika nagle smrti."
"Zahtjevi današnjeg vrhunskog sporta postaju sve suroviji, a ambicije sve su veće dok su mogućnosti organizma ograničene. Današnji sport zahtijeva ponekad i nadljudske napore sportaša. U takvoj ambiciji sportaš je prisiljen intenzivirati svoj trenažni proces smanjujući pritom vrijeme za odmor i oporavak organizma."
"Nema sumnje u to kako je sport i sportska aktivnost zdrava i poboljšava životni status, ali kad intenzivno tjelesno vježbanje prelazi granice našeg tijela, onda fizička aktivnost može bit pogubna, osobito u onih kod kojih postoji neprepoznata bolest."
S obzirom na to da je broj iznenadnih smrti mladih sportaša sad već uistinu zabrinjavajući, što bi, prema vašem mišljenju, trebalo poduzeti, napraviti!?
"Najbolja prevencija za sportaše je temeljiti sistematski pregled kojima je svrha upravo rano i pravodobno otkrivanje strukturalnih ili funkcionalnih srčanih anomalija."
"Osobe s dijagnosticiranom srčanom bolesti (hipertrofijska kardiomiopatija, aritmogena displazija desnog ventrikula, miokarditis, produženi Qt interval i dr.) ne smiju se baviti natjecateljskim sportom."
"Rekreativna tjelesna aktivnost im je dopuštena te ona mora biti kontinuirana i opterećenje mora biti niskog do umjerenog intenziteta."
"U novije vrijeme u Hrvatskoj, osobito u Zagrebu pri Zagrebačkom športskom savezu imamo takve ambulante u kojima se obavljaju pregled po Zakonu o sportu dva puta godišnje, gdje vrijedno rade liječnici sportske medicine i liječnici u klubovima. Njihov sustav školovanja je modificiran i prilagođen novim uvjetima, prema programima Medicinskog fakulteta te vrijedno je i formiranje radne skupine Hrvatskog kardiološkog društva. Svijest o ovom problemu se vidno promijenila na bolje."
"Druga važna stvar je rani pristup unesrećenome i provođenje kardiopulmonalne resuscitacije povećavaju izglede za preživljavanje osobe koja se nađe u stanju srčanog aresta te bi svaki sportski objekt trebao sadržavati automatski eksterni defibrilator putem kojeg se osobi pruža pomoću u prvih nekoliko minuta."
sport.ba @sport.ba
